NOVA KONCEPCIJA STALNIH POSTAVKI MUZEJA

Na sjednici Stručnog kolegija Muzeja 22. novembra 1996. godine je usvojena nova koncepcija stalnih muzejskih postavki, koja je predvidjala da se u izložbenom prostoru Kapetanove kule urade i postave nove stalne muzejske postavke od prahistorije do 1878. godine, a da se za stalne muzejske postavke nakon 1878. godine iskoristi prostor u “Klosteru”.

1. Otvaranje novih muzejskih postavki u Kuli i adaptacija trećeg kata Kule za stalnu muzejsku postavku “Kapetanova divanhana”.

Po novoj koncepciji stalne muzejske postavke u Kuli su rasporedjene po hronološko-tematskom principu: Za arheološku izložbu(Lapidarij i prizemlje Kule) je bila zadužena muzejska savjetnica Branka Raunig, za srednji vijek kustos-historičar Džafer Mahmutović(prvi kat), za osmanski period kustos-historičar Nijazija Maslak(drugi kat) i za etnološke izložbe(treći i četvrti kat) muzejska savjetnica Enisa Jusić. Nakon što su stvoreni potrebni uslovi 1998. godine uradjene su i postavljene slijedeće stalne muzejske postavke u Kuli: u prizemlju arheološka stalna muzejska postavka “Materijalni i duhovni život Japoda”, na prvom katu historijska stalna postavka “Unsko-sanski kanton u srednjem vijeku”, i na drugom katu historijska stalna postavka “Ključ Bosne je Bihać”.

Osim ovoga, u navedenom periodu, su u okviru projekta “Urbana kultura stanovanja” realizirane tri faze: prva faza je bila konzervacija i restauracija slikarskih dekoracija u Kapetanovoj kuli. U organizaciji Muzeja su 2000. godine obavljeni istraživački radovi i otkriveni svi fragmenti zidnog slikarstva na trećem katu Kule. Dekoracije su nastale u prvoj polovini 19. stoljeća, kada se ova vrsta slikarstva njegovala u našim krajevima, naročito na oslikavanju enterijera u džamijama. Konzervaciju i restauraciju je izvršio Nihad Bahtijarević, slikar konzervator iz Sarajeva 2003. godine.

Druga faza je bila rekonstrukcija uništenih motiva zidnog slikarstva, koju je izvršio Esad Vesković, konzervator i restaurator Zemaljskog muzeja u Sarajevu 2007. godine. Iste godine izvršena je i treća faza koja je obuhvatala rekonstrukcija drvene međuspratne konstrukcije i prozora na trećem katu. Sigurno je, da su slikarske dekoracije Kapetanove kule, svojim vrijednostima, obogatili fond islamskog zidnog slikarstva u BiH. Dekoracije su obogatile sadržajne vrijednosti same Kule. Osim toga, Kapetanova kula perdstavlja jedini primjer od ove vrste objekata u BiH, koja posjeduje zidno slikarstvo iz osmanskog perioda.

Muzej je od 1998, do 2011. godine komunicirao sa muzejskom publikom preko navedene tri stalne muzejske postavke, a onda su krajem 2011. godine povučene ove muzejske postavke u Kuli i objekat predat Zavodu za zaštitu kulturnog naslijeđa Bihać, radi realizacije projekta obnove Kapetanove kule. U međuvremenu, se još od 2010. godine u Muzeju počelo sa sistematskim radom na pripremi novih muzejskih postavki u Kuli.

2. Obnova zgrade u kojoj je održano Prvo zasjedanje AVNOJ-a i izrada stalne muzejske postavke “Prvo zasjedanje AVNOJ-a”.

Po završetku agresije problemi i potrebe obnove i oživljavanja objekta u kojem je održano Prvo zasjedanje AVNOJ-a bili su evidentni još od 1995. godine, ali se stvarna pobuda i akcija javila tek 2003. godine kada je finansijski i drugačije iskazana saglasnost o zajedničkom djelovanju u obnovi objekta nekadašnjeg Muzeja AVNOJ-a od strane Federalnog ministarstva kulture i sporta, Kantonalnog ministartsva obrazovanja, nauke, kulture i sporta, Federalnog zavoda za zaštitu kulturnog naslijedja i Muzeja Unsko-sanskog kantona. Projekat obnove je uradio Robert Stergar iz Federalnog zavoda za zaštitu kulturnog naslijedja, nakon čega je navedeni Zavod 2004. godine realizirao prvu fazu obnove – konstruktivnu sanaciju.

Nakon završetka konstruktivne sanacije otvorena je rasprava o namjeni objekta Muzeja AVNOJ-a. Prijedlog namjene objekta Muzeja AVNOJA-a bio je rezultat interakcije koje su iskazale pojedine institucije i prostornih i funkcionalnih mogućnosti pojedinih dijelova objekta koji su bili predloženi za konkretne namjene. Po aktu tadašnjeg općinskog načelnika Hamdije Lipovače kojim se Muzej USK-a odredjuje za upravitelja objekta Muzeja AVNOJ-a, ovaj objekat prevashodno bi imao namjenu da se obezbjedi djelatnost muzejske zbirke ili muzejske izložbe, što ne dovodi u pitanje njegovu polivalentnost u pogledu korištenja prostora za koncertnu, pozorišnu djelatnost, te druge kulturno-zabavne i slične sadržaje i programe.

U skladu sa navedenim aktom Općinskog načelnika, Upravni odbor Muzeja USK-a je na sjednici održanoj 28. 02. 2005. godine formirao Komisiju za izradu programa i projektnog zadatka za drugu fazu radova na objektu Muzeja AVNOJ-a. Navedena Komisija( u sastavu: predsjednik direktor Muzeja Nijazija Maslak i članovi: Džafer Mahmutović, Ćatiba Dupanović, Edin Mašić, Refik Hodžić Mirzet Mujadžić i Mirko Jandrić) je održala dva sastanka na kojima je utvrdila “Program i projektne zadatke za drugu fazu radova na objektu u kojem je održano Prvo zasjedanje AVNOJ-a u Bihaću”.

U programu i projektnim zadacima Komisija je utvrdila da će se u okviru obnove i uredjenje enterijera objekta Muzeja AVNOJ-a izraditi i postaviti stalna muzejska izložba pod nazivom “Prvo zasjedanje AVNOJ-a”, da će se za ekspoziciju izložbe koristiti bočni zidovi i uske horizontalne pšovršine uz zidove enterijera, gdje bi se postavio mobilijar(panoi i vitrine), koji bi imali i funkcionalno i dekorativno obilježje. Osim ovoga, Komisija je utvrdila da muzejski mobilijar treba da omogući stvaranje jedinstvene harmonije sa muzejskim eksponatima i ostalim prostorom cjelokupnog interijera.

U pogledu korištenja objekta za koncertnu, pozorišnu djelatnost(pozorišne predstave kamernog tipa), te druge kulturno-zabavne i slične sadržaje i programe, Komisija je utvrdila da je potrebno da unutrašnji prostor ostane slobodan, da se spusti pozornici, balkon stavi u funkciju, povede računa o akustici i riješi prostor zaledja. Navedenim prijedlogom Komisija je konstatirala da bi se dugoročno i optimalno riješili tadašnji prostorni problemi i u potpunosti zadovoljile prostorne potrebe važnih institucija i udruženja u oblasti kulture i obrazovanja, koje će sve zajedno u budućnosti doprinjeti uspješnom ostvarenju obnove i oživljavanju povijesne cjeline grada Bihaća.

Poslije usvajanja programa i projektnih zadataka za drugu fazu obnove Muzeja AVNOJ-a, uslijedile su korekcije projekta i realizacija druge i treće faze obnove. U okviru treće faze pripremljena je i postavljena stalna muzejska izložba “Prvo zasjedanje AVNOJ-a”. Tematsko-ekspozicioni plan i pripremu muzejskog materijala, uradio je muzejski savjetnik Džafer Mahmutović, a recenziju direktorica Historijskog muzeja u Sarajevu muzejski savjetnik Muhiba Kaljanac. Muzej AVNOJ-a je svečano otvoren krajem 2013. godine i od tada funkcioniše u skladu sa navedenom namjenom.