1., 2. i 3. PRIORITET – Proces integracije BiH u EU: 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije
1. Osigurati da se izbori provode u skladu sa europskim standardima tako što će provesti relevantne preporuke OSCE-a/ODIHR-a i Venecijanske komisije, osigurati transparentnost finansiranja političkih stranaka i održati lokalne izbore u Mostaru.
Ispunjeno: 1/3
Izmjena izbornog zakona i osiguranje transparentnosti finansiranja političkih stranaka
U posljednje dvije godine nije došlo do unapređenja Izbornog zakona i Zakona o finansiranju političkih stranaka, pa nepravilnosti i zloupotrebe poput manipulacija biračkim spiskovima za glasanje iz inostranstva, zloupotreba i krađa identiteta birača, pritisak na birače, govor mržnje, i slično ostaju nesankcionisani zbog zakonskih nedostataka.
S obzirom na to da u prethodnom periodu nisu usvojene izmjene Izbornog zakona, niti Zakona o finansiranju političkih stranaka, time nisu adresirane još uvijek niti relevantne preporuke GRECO i ODIHR vezano za integritet izbornog procesa i transparentnost finansiranja političkih partija.
Tek krajem aprila 2021. godine, Predstavnički dom PS BiH je usvojio zaključak o formiranju Interresorne radne grupe za pripremu prijedloga izmjena i dopuna izbornog zakonodavstva BiH. Prema zaključku, predviđeno je da u Interresornu radnu grupu bude imenovan po jedan predstavnik svakog kluba poslanika u Predstavničkom domu, po jedan predstavnik svakog kluba naroda u Domu naroda, te tri predstavnika Vijeća ministara BiH. Obzirom da u Interresornu grupu nisu uključeni nezavisni poslanici, predstavnici Centralne izborne komisije (CIK BiH), civilnog društva, akademske zajednice i drugi, imenovanja i rad same grupe su netransparentni i nisu inkluzivni. Posebno je zabrinjavajuće da je zbog načina imenovanja članova, Interresorna grupa pod direktnom kontrolom političkih stranaka, a relevantne
institucije su spriječene da učestvuju u procesu.
Održavanje lokalnih izbora u Mostaru
Nakon političkog sporazuma 17. juna 2020. uslijedilo je brzo usvajanje zakonodavnih izmjena i dopuna u julu 2020. godine koje su omogućile raspisivanje izbora u Mostaru. Centralna izborna komisija (CIK BiH) je 23.07.2020. godine donijela odluku o raspisivanju i održavanju lokalnih izbora u Gradu Mostaru 2020. godine. Prema odluci CIK BiH, lokalni izbori su održani 20.12.2020. godine, a u februaru 2021. godine je održana i prva sjednica novoizabranog Gradskog vijeća.
2. Osigurati vidljive rezultate kada je u pitanju funkcionisanje mehanizma koordinacije o pitanjima koja se odnose na EU na svim nivoima, uključujući i pripremu i usvajanje nacionalnog programa za usvajanje acquis-a.
Ispunjeno: 0
Prema Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju koji je potpisan 2008. i stupio na snagu 2015.godine, Bosna i Hercegovina je trebala izraditi program za usvajanje aquis (zakonodavstva) EU, odnosno program integrisanja. Kako navodi Evropska komisija, u nedostatku takvog programa, Bosna i Hercegovina ne može u dovoljnoj mjeri osigurati usklađivanje zakonodavstva na svim razinama s pravnom stečevinom jer je raspodjela nadležnosti nejasna.
BiH još uvijek nije usvojila nacionalni program za usvajanje pravnih tekovina EU (acquis), a od 2019. godine su vođene pripremne aktivnosti na izradi ovog programa. Koordinacija između tijela na različitim nivoima vlasti je oslabljena, štaviše jer je Parlamentarni forum za evropske integracije nakon dužeg vremena bez zasjedanja održao sastanak u februaru 2021. godine. Godišnji programi rada vlada na svim razinama nisu u dovoljnoj korelaciji s provedbom
SSP-a i ostalim relevantnim obvezama EU-a; nije osigurana suradnja između različitih vlada u približavanju pravne stečevine i provedbi zakona. Kantoni imaju ograničene institucionalne kapacitete za bavljenje približavanjem, provedbom i provedbom zakona EU-a.
Predsjedništvo BiH je početkom 2020. zadužilo Vijeće Ministara da započne kreiranje metodologije izrade programa integrisanja u EU, a Kolegij za evropske integracije je u maju 2020. zadužio Komisiju za europske integracije pri PS BiH da do 30. juna 2020. godine pripremi metodologiju izrade programa integrisanja BiH u Europsku uniju. Izrada Programa integrisanja Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju, započeta je u oktobru 2020. godine kick-off sastankom na kojem su članovima Komisije za evropske integracije i rukovodstvu radnih grupa za evropske integracije online predstavljeni Metodologija za njegovu izradu i prateći plan aktivnosti. Program integrisanja bi trebalo uključivati akcioni plan za usklađivanja propisa u BiH s propisima EU i akcioni plan za realizaciju preporuka Evropske komisije te pregled administrativnih kapaciteta, a obuhvatiće planski period od četiri godine.
Dokument će, kako je saopšteno, raditi 36 radnih grupa i Komisija za evropske integracije te ostala tijela mehanizma koordinacije u pet faza, a rok za njegov završetak je 15 mjeseci. S obzirom na kašnjenje sa izradom metodologije, kao i sa početkom izrade samog Programa, realizacija ovog prioriteta je započeta, ali nije završena.
Pored toga, Kolegij za evropske integracije zadužio je Komisiju za evropske integracije da do 15.6.2020. pripremi Akcioni plan za realizaciju klјučnih prioriteta iz Mišlјenja Evropske komisije o zahtjevu BiH za članstvo u Evropskoj uniji i dostavi ga Kolegiju za evropske integracije. Međutim, ova obaveza nije ispunjena.
3. Osigurati pravilno funkcionisanje Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje.
Ispunjeno: 1
Iako je Parlamentarni odbor za stabilizaciju i pridruživanje formiran 2015. godine, Odbor nije usvojio svoj poslovnik jer su neki delegati iz BiH inzistirali da se uvrste odredbe o etničkom načelu glasanja, što nije u skladu sa evropskim standardima. Novi Parlamentarni odbor za stabilizaciju i pridruživanje je formiran 7. jula 2020. godine Odlukom o imenovanju članova Parlamentarne skupštine BiH u ovaj Parlamentarni odbor, te je usvojen i Poslovnik o radu
Odbora. Poslovnik o radu predstavlja kompromisno rješenje prema kojem bi za donošenje odluka trebala dvotrećinska većina glasova parlamentaraca iz BiH “zbog ustavnog sistema BiH i načina odlučivanja u BiH”, iako su iz Evropskog parlamenta tražili da to bude natpolovična većina.
