4. PRIORITET – Proces integracije BiH u EU: 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije
4. Temeljno unaprijediti institucionalni okvir, uključujući i na ustavnom nivou, kako bi se:
a) osigurala pravna sigurnost u smislu podjele nadležnosti između nivoa vlasti;
Kako se navodi u Analitičkom izvještaju, jasna raspodjela nadležnosti i pojačana suradnja između različitih nivoa vlasti biće presudni za uspješno upravljanje sljedećim fazama integracije u EU.
Jedini korak preduzet na jačanju saradnje između različitih nivoa vlasti je usvajanje Plana prioriteta za parlamente u BiH za ubrzanje procesa evropskih integracija u aprilu 2021. gpodine, koji sadrži dva segmenta: Plan prioriteta za parlamente u BiH za ubrzanje procesa evropskih integracija kao i Zajedničku izjavu članova kolegija PS BiH, Parlamenta FBiH, Narodne skupštine RS i Skupštine BD o podršci ovom planu. Međutim, ovaj plan je samo deklarativna izjava predstavnika zakonodavne vlasti o funkcioniranju mehanizama saradnje za nositelje zakonodavne vlasti koja se odnosi na konferencije, forume, saradnju i druge aktivnosti u kontekstu EU integracija. U planu je fokus takođe na pozive izvršnoj vlasti (Vijeću ministara prije svega, kao i vladama) da kroz nadzor osiguraju provođenje sveobuhvatnog
državnog programa evropskih integracija, koordinaciju različitih tijela i poziva na jačanje uloge parlamenata, kao i podizanje svijesti javnosti u ovom procesu.
Kolegij za evropske integracije koji je formiran u skladu sa Odlukom o sistemu koordinacije evropskih integracija u BiH 2016. godine, u periodu od izdavanja Mišljenja se sastao, prema javno dostupnim podacima, jednom, u maju 2020.3 kada je zadužio Komisiju za evropske integracije pri PS BiH da do 30. juna 2020. godine pripremi metodologiju izrade programa integrisanja BiH u Europsku uniju, te da pripremi Akcioni plan za ispunjavanje realizaciju klјučnih prioriteta iz Mišlјenja Evropske komisije o zahtjevu BiH za članstvo u Evropskoj uniji.
Međutim, pomenute aktivnosti još uvijek nisu doprinijele osiguranju raspodjele nadležnosti različitih nivoa vlasti, te ovaj uslov EU ostaje suštinski neispunjen, te ostaju sukobi nadležnosti u mnogim oblastima.
b) uvela klauzula o zamjeni kako bi se državi nakon pristupanja omogućilo privremeno ostvarivanje nadležnosti drugih nivoa vlasti radi sprečavanja i otklanjanja povreda prava EU;
Složena ustavna struktura i česti sporovi o raspodjeli nadležnosti između nivoa vlasti utiču na usklađivanje zakonodavstva s pravnom stečevinom i njegovu provedbu u velikom broju poglavlja. Stoga je kao jedan od prioriteta navedeno da Bosna i Hercegovina mora osigurati pravnu sigurnost o raspodjeli nadležnosti na razinama vlasti i uvesti klauzulu o zamjeni koja će omogućiti državi da privremeno izvršava nadležnosti drugih nivoa vlasti kako bi se spriječile
ozbiljne povrede prava EU. Klauzula o zamjeni nije uvedena, niti su preduzete pripremne aktivnosti pa ovaj uslov ostaje neispunjen.
c) garantovala nezavisnost pravosuđa, uključujući i njegovu samostalnu instituciju (VSTV);
Nezavisnost sudstva nije dovoljno zajamčena da ga zaštiti iz svih oblika politizacije i pritisaka. Ustav mora izričito jamčiti neovisnosti sudstva i pružiti eksplicitnu ustavnu osnovu za VSTV i sudski sustav na državnoj razini. Međutim, uloga VSTV još uvijek nije zagarantovana niti propisana Ustavom, a s obzirom na to da u prethodnom periodu nisu pokrenute aktivnosti na usklađivanju Ustava, ovaj uslov još uvijek nije ispunjen.
Ministarstvo pravde BiH je 2019. godine formiralo Radnu grupu za izradu izmjena Zakona o VSTV-u u kojoj su predstavnici relevantnih institucija, na svom prvom sastanku u januaru 2020. godine, ova Radna grupa odlučila je iskoristiti Zakonodavnu inicijativu VSTV-a kao polazni dokument u svom radu na budućim izmjenama i dopunama Zakona o VSTV-u. Međutim, kako se navodi u obrazloženju kasnije upućenog Nacrta Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o VSTV, „za proces izrade sveobuhvatnih izmjena i dopuna Zakona o VSTV-u definitivno će trebati podosta vremena“,4 a usljed ozbiljnog slabljenja integriteta u pravosuđu, te navoda iz „Izvještaja stručnjaka o pitanjima vladavine prava u BIH“, pokazalo se nužnim ciljano poboljšati zakonodavni okvir i predložiti određene izmjene i dopune ovog Zakona, kroz hitne izmjene, posebno u vezi s jačanjem integriteta nosilaca pravosudnih funkcija
Radna grupa je u septembru 2020. godine pripremila nacrt Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o VSTV-u koje tretiraju četiri pitanja, a to su sukob interesa i transparentnost, disciplinski postupci za sudije i tužioce, sudska revizija odluka VSTV-a i smjena članova VSTV-a. On predviđa rok od godinu dana za usvajanje novog, sveobuhvatnog Zakona o VSTV, te se ne bavi ključnim pitanjima imenovanja, sastava VSTV i drugih aspekata osiguranja nezavisnosti pravosuđa.
d) reformisao Ustavni sud, uključujući i rješavanje pitanja međunarodnih sudija i osiguralo provođenje njegovih odluka;
Kako je navedeno u Mišljenju, Ustavni sud je tumač Ustava i konačni autoritet u slučaju sukoba nadležnosti između različitih nivoa vlasti. Međutim, naglašen je problem nedostatka provedbe njegovih odluka, te potreba za jačanjem profesionalnosti i nezavisnosti sudija Ustavnog suda, počevši od poboljšanja kriterijuma za imenovanje i postupaka imenovanja. Posebno je naglašena potreba rješavanja pitanja međunarodnih sudija na Ustavnom sudu, ali je ovaj kriterijum postavljen veoma generalno, te je od strane pojedinih predstavnika vlasti iskorišten čak kao osnova za osporavanje legitimiteta Ustavnog suda, iako se u Mišljenju navodi da njegov legitimitet moraju priznati sva tijela kako bi se osiguralo trajno poštivanje njegovih odluka. Do sada nisu provedene aktivnosti na ovom polju.
e) garantovala pravna sigurnost, uključujući i putem uspostave pravosudnog tijela kojem bi bilo povjereno da osigura dosljedno tumačenje prava u cijeloj Bosni i Hercegovini;
Ovaj prioritet odnosio se na činjenicu da Bosna i Hercegovina nema vrhovni sud na državnom nivou koji bi trebalo da osigura usklađenost i dosljednost sudske prakse. Trenutno postoje paneli za usklađivanje sudske prakse u građanskim, krivičnim i upravnim stvarima, u čiji sastav ulaze predstavnici Suda BiH, Vrhovnog suda FBiH, Vrhovnog suda RS-a i Apelacionog suda BD-a BiH. Paneli bi se trebali sastajati kvartalno, ali se sastaju samo na inicijativu međunarodnih organizacija i sazivaju se putem Centra za sudsku dokumentaciju VSTV-a BiH, kao koordinatora aktivnosti. Zbog toga je istaknuto da BiH treba uspostaviti pravosudno tijelo koje će osigurati dosljedno tumačenje zakona i ujednačavanje sudske prakse. Međutim, i ove aktivnosti su izostale. Umjesto uspostavljanja novog pravosudnog tijela, trenutni Prednacrt Strategije sektora pravde BiH za period 2021.-2027. trenutno tretira samo definisanje pravnog položaja panela i drugih mehanizama za usklađivanje sudske prakse u građanskim, krivičnim i upravnim stvarima u BiH i unapređenje i formalizovanje njihovog rada.
f) osigurala jednakost i nediskriminacija građana, posebno postupanje prema presudi Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić i Finci;
Nisu preduzeti aktivnosti kako bi se uvele izmjene ustava, a koje bi osigurale jednakost i nediskriminaciju građana. Krajem aprila 2021. godine, Predstavnički dom PS BiH je usvojio zaključak o formiranju Interresorne radne grupe za pripremu prijedloga izmjena i dopuna izbornog zakonodavstva BiH. U okviru političkog dijaloga, postojale su naznake da će se kroz reformu izbornog zakona provesti i sudska praksa Sejdić-Finci. Međutim, stav Vijeća Europe je jasan u smislu da bez izmjena ustava, nije moguće provesti odluku Sejdić-Finci i druge, te osigurati jednakost građana.
g) osiguralo da su svi organi uprave zaduženi za provedbu acquis-a zasnovani isključivo na profesionalizmu i da se ukloni pravo veta u procesu donošenja odluka, u skladu s acquis-em;
Sastav pojedinih upravnih tijela i donošenje njihovih odluka zasniva se na kriterijima nacionalne pripadnosti, što dovodi u pitanje provođenje acquis-a EU. Pravo veta zasnovano na nacionalnoj pripadnosti takođe može da utiče na rad Parlamenta i zakonodavnih skupština entiteta. Generalno kompletna javna uprava u BiH još uvijek nije depolitizovana i profesionalna, nije zasnovana na principima meritornosti i podložna je političkim intervencijama. Stoga još uvijek nije osigurano da i svi upravni organi kojima je povjereno provođenje pravnih tekovina EU budu zasnovana na ovim principima. Prava veta prisutna su i dalje u procesu odlučivanja po svim važnim pitanjima, pa se može reći da ovaj prioritet nije ispunjen i nisu preduzeti koraci ka njegovom skorom ispunjenju.
Ispunjeno: 0
