5. i 6. PRIORITET – PROCES INTEGRACIJE BIH U EU: 14 PRIORITETA IZ MIŠLJENJA EVROPSKE KOMISIJE
5. Poduzeti konkretne korake na unapređenju okruženja pogodnog za pomirenje kako bi se prevazišlo naslijeđe rata.
Ova preporuka je sama po sebi opšta, te je ocjenu njene provedbe stoga teško provesti, jer ne sugeriše konkretne korake, ipak ukupna politička situacija i odnos vladajućih struktura prema događajima iz prošlosti ne daje za pravo da se ova preporuka smatra ispunjenom. Ipak, u samom Mišljenju EK navodi se kako „Političko okruženje još uvijek ne doprinosi pomirenju i prevazilaženju događaja iz prošlosti. Visokorangirani politički lideri često osporavaju utvrđene činjenice o događajima iz rata, te izazivaju sumnje u neovisnost i nepristranost međunarodnih
sudova. Svi akteri u Bosni i Hercegovini moraju pokazati da u potpunosti surađuju s međunarodnim sudovima priznavanjem i poštivanjem njihovih odluka. Revizionizam i negiranje genocida su u suprotnosti s najosnovnijim evropskim vrijednostima.” S tim u vezi, kao korak ka ispunjenju može se smatrati činjenica da je u septembru 2020. godine Vijeće Ministara BiH usvojilo Revidiranu državnu strategiju za rad na predmetima ratnih zločina čiji je cilj da kroz predviđene adekvatne mehanizme unaprijedi procesuiranje predmeta ratnih zločina u sudovima i tužilaštvima u BiH, posebno kroz odgovarajuću raspodjelu predmeta između pravosuđa na razini BiH, entiteta i Brčko distrikta BiH, te prije svega osigura efikasnije procesuiranje najsloženijih i najprioritetnijih predmeta ratnih zločina u postavljenim rokovima.
Ipak, kada je u pitanju političko okruženje, u tom smislu nije primijetan napredak, posebno imajući u vidu sve učestaliju praksu negiranja zločina, raspirivanja vjerske i nacionalne mržnje, prijetnje otcjepljenjem, itd., što nikako ne ide u smjeru unapređenja okruženja pogodnog za
pomirenje.
Ispunjeno: 0
6. Unaprijediti funkcionisanje pravosuđa kroz usvajanje novih zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću i sudovima BiH u skladu sa evropskim standardima.
Ministarstvo pravde BiH je 2019. godine formiralo Radnu grupu za izradu izmjena Zakona o VSTV-u u kojoj su predstavnici relevantnih institucija, na svom prvom sastanku u januaru 2020. godine, ova Radna grupa odlučila je iskoristiti Zakonodavnu inicijativu VSTV-a kao polazni dokument u svom radu na budućim izmjenama i dopunama Zakona o VSTV-u. Međutim, kako se navodi u obrazloženju kasnije upućenog Nacrta Zakona o izmjenama i
dopunama Zakona o VSTV, „za proces izrade sveobuhvatnih izmjena i dopuna Zakona o VSTV-u definitivno će trebati podosta vremena“,5 a usljed ozbiljnog slabljenja integriteta u pravosuđu, te navoda iz „Izvještaja stručnjaka o pitanjima vladavine prava u BIH“, pokazalo se nužnim ciljano poboljšati zakonodavni okvir i predložiti određene izmjene i dopune ovog Zakona, kroz hitne izmjene, posebno u vezi s jačanjem integriteta nosilaca pravosudnih funkcija.
Radna grupa je u septembru 2020. godine pripremila nacrt Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o VSTV-u koje tretiraju četiri pitanja, a to su sukob interesa i transparentnost, disciplinski postupci za sudije i tužioce, sudska revizija odluka VSTV-a i smjena članova VSTV-a. Predloženim amandmanima predviđena je i Jedinica za integritet u okviru Sekretarijata VSTV-a.
Nakon prikupljenih svih mišljenja i sugestija, koje se inkorporirane u nacrt izmjena i dopuna, Ministarstvo pravde BiH je zatražilo mišljenje od Venecijanske komisije. Prema mišljenju, uspostavljanje sistema kontrole izjava o imovinskom stanju i sukobu interesa (Jedinica za integritet) je dobrodošlo, ali u sam Nacrt zakona treba uvesti preciznija pravila za njegovu funkcionalnu nezavisnost, sastav i rad kao i za ulogu stručnjaka angažovanih na monitoringu. Prema Venecijanskoj komisiji, nacrt amandmana ni na koji način ne sprečava usvajanje sveobuhvatnog pravnog akta o VSTV-u koji bi bio u potpunosti usklađen sa međunarodnim standardima. Nacrt je u periodu pisanja ovog izvještaja u procesu usklađivanja sa mišljenjem i preporukama Venecijanske komisije, te se očekuje njegovo upućivanje u proceduru. On predviđa rok od godinu dana za usvajanje novog, sveobuhvatnog Zakona o VSTV, te se ne bavi ključnim pitanjima imenovanja, sastava VSTV i drugih aspekata osiguranja nezavisnosti pravosuđa.
Uprkos tome što, kako je pomenuto u uvodu, upućivanje Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o VSTV, osim u ovom prioritetu, dodatno naglašeno kroz Memorandum o razumijevanju između Evropske unije i BiH, vezano za makrofinansijsku pomoć u iznosu od 250 miliona eura, gdje je isplata druge tranše uslovljena upućivanjem ovog akta u proceduru, to se još uvijek nije dogodilo.
Ispunjeno: 0
