8. – 14. PRIORITET – PROCES INTEGRACIJE BIH U EU: 14 PRIORITETA IZ MIŠLJENJA EVROPSKE KOMISIJE
ANALIZA MAJ 2021.
8.Osigurati efikasnu koordinaciju upravljanja granicama i kapacitetima za upravljanje migracijama na svim nivoima i osigurati funkcinisanje sistema azila.
BiH je usvojila Strategiju integrisanog upravljanja granicom u BiH za period 2019. – 2023. godina. Preostalo je usvajanje/definisanje Nacionalnog koordinacionog centra koji će služiti olakšanoj razmjeni informacija između svih agencija za provođenje zakona.
Međutim, nisu preduzeti koraci koji bi osigurali učinkovitu koordinaciju na svim nivoima za upravljanje granicama i kapaciteta za upravljanje migracijama. Također, nisu preduzeti koraci ka osiguranju funkciosanja sistema azila. Prema mišljenju EU neophodno je ojačati praćenje granice, pružiti adekvatnu zaštitu migrantima i osobama pod međunarodnom zaštitom, koordinisati procesom migracija, ojačati zakonski okvir koji bi olakšao proces dobrovoljnog i prisilnog povratka, ojačati materijalne i ljudske kapacitete u ovoj oblasti. Dosada nisu preduzeti koraci ka ispunjenju ovog uslova.
Ispunjeno: 0
9.Jačati zaštitu prava svih građana, posebno osiguravanjem provedbe zakona o nediskriminaciji i o rodnoj ravnopravnosti.
Iako je u BiH usvojen Zakon o zabrani diskriminacije koji je u skladu sa standardima EU, Zakon se ne primjenjuje efikasno i jednako, i ne postoje sveobuhvatni statistički podaci o kršenjima ovog Zakona. Institucija Ombudsmena za ljudska prava BiH vodi evidenciju o određenim slučajevima, ali podaci govore da se diskriminacija sve manje prijavljuje iako je sve izraženija, posebno na radnom mjestu i u obrazovanju. Također, BiH je od 2019. godine bez strateškog dokumenta za borbu protiv diskriminacije i zaštitu ljudskih prava što predstavlja veliku prepreku u jačanju zaštite prava svih građana. Kako bi se ovaj prioritet ispunio, neophodno je reformisati Instituciju Ombudsmena za ljudska prava BiH, međutim nisu učinjeni koraci kako bi se to i ostvarilo. Još uvijek nije izmijenjen zakon kako bi se osigurala adekvatna definicija govora mržnje na svim nivoima vlasti.
Propisi koji garantuju rodnu ravnopravnost u BiH su poprilično usklađeni sa europskim standardima, ali ništa nije učinjeno kako bi se implementirali u praksi. Jedino su zakoni u Republici Srpskoj usklađeni sa Istanbulskom konvencijom, dok na ostalim nivoima nisu preduzeti koraci da se izmijene zakoni, što onemogućava zaštitu od rodno-zasnovanog nasilja.
Ispunjeno: 0
10.Osigurati pravo na život i zabranu mučenja, posebno (a) ukidanjem upućivanja na smrtnu kaznu u Ustavu Republike Srpske i (b) imenovanjem nacionalnog mehanizma za prevenciju mučenja i nečovječnog postupanja.
a) Ustavni sud BiH je u oktobru 2019. ukinuo odredbu Ustava Republike Srpske o postojanju smrtne kazne, te naredio da se ona izbriše. Međutim, amandman na Ustav kojim bi se ova odredba izbrisala nikada nije stavljen na dnevni red NSRS, pa ni odredba formalno nije izbrisana iz Ustava RS.
b) Kako bi se uloga Nacionalnog preventivnog mehanizma protiv mučenja i zlostavljanja stavila u nadležnost Instituciji Ombudsmana za ljudska prava u BiH, potrebno je izmijeniti zakon o ovoj instituciji. Zakon još uvijek nije izmijenjen, a Predstavnički dom PS BiH je odbio raspravljati o predloženim amandmanima.
Ispunjeno: 1/2
11.Osigurati poticajno okruženje za civilno društvo, posebno poštujući evropske standarde o slobodi udruživanja i slobodi okupljanja.
Zakonski okvir koji reguliše slobodu udruživanja je generalno u skladu s europskim standardima, te se primjenjuje. Problem transparentnosti finansiranja organizacija civilnog društvo još uvijek nije adresiran, te ne postoji strateški okvir koji bi regulisao kriterije i uslove za finansiranje. Predstavnici civilnog društva, aktivisti i mediji i dalje nisu zaštićeni od različitih napada i pritisaka predstavnika vlasti.
Europski standardi i dalje nisu implementirani u zaštiti slobode okupljanja, posebno u entitetu Republika Srpska gdje se aktivistima koji su spriječeni da se mirno okupljaju prijeti procesuiranjem. Zakoni o slobodi okupljanja još uvijek nisu usklađeni na različitim nivoima vlasti. Jedino je tokom 2020. godine Brčko Distrikt usvojio novi Zakon o slobodi okupljanja koji je u potpunosti usklađen sa europskim standardima. Na svim ostalim nivoima vlasti osnovi za ograničenje okupljanja i odredbe o odgovornosti organizatora okupljanja nisu usklađeni sa europskim standardima.
Ispunjeno: 1/3
12.Garantovati slobodu izražavanja i medija i zaštitu novinara, posebno putem (a) osiguranja odgovarajućeg sudskog procesuiranja predmeta prijetnji i upotrebe nasilja nad novinarima i medijskim radnicima, i (b) osiguravanja finansijske održivosti sistema javnih RTV servisa.
a) Nije osigurano sudsko praćenje slučajeva prijetnji i nasilja nad novinarima i medijskim radnicima u BiH, te ne postoje jedinstvene baze podataka o ovim predmetima. Novinari su i dalje vrlo često meta napada i prijetnji, a veoma često i od strane nosilaca javnih i pravosudnih funkcija u BiH, no nije osigurana njihova zakonska i institucionalna zaštita. Nisu provedene aktivnosti na osiguranju policijske zaštite novinarima u slučaju prijetnji, a i same prijetnje se ne procesuiraju od strane nadležnih organa. Prema istraživanju novinarskih udruženja, tek jedna trećina krivičnih djela prema novinarima se riješi u njihovu korist, te su naročito slaba karika u zaštiti novinara tužilaštva, koja bi nakon policijskih istraga napada i prijetnji, a ponekad i po službenoj dužnosti, trebala podizati krivične prijave protiv odgovornih za napade i prijetnje.
b) Novi zakon o javnom RTV servisu nije donešen. Komisija za saobraćaj i komunikacije Predstavničkog doma PSBiH usvojila zaključke koje će dostaviti Predstavničkom domu PSBiH na izjašnjavanje, a kojim se između ostalog Vijeće ministara zadužuje da u saradnji sa entitetskim nivoima vlasti, predloži novi Zakon o Javnom RTV sistemu BiH kojim bi bila regulisana pitanja adekvatne naplate i raspodjele RTV takse, kao i odnos između javnih RTV servisa u BiH, radi uspostavljanja funkcionalnih i samoodrživih javnih RTV servisa u BiH.
Ispunjeno: 0
13.Unaprijediti zaštitu i inkluziju ranjivih grupa, posebno osoba sa invaliditetom, djece, LGBTI osoba, pripadnika romske zajednice, pritvorenika, migranata i tražilaca azila, kao i raseljenih lica i izbjeglica u cilju zatvaranja Aneksa VII Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Nije učinjen gotovo nikakav napredak na zaštiti i uključivanju pomenutih grupa. Strategija i akcioni plan za zaštitu i uključivanje LGBTI osoba u BiH se nalazi u izradi od 2019. godine, a na nižim nivoima (npr. Kanton Sarajevo) izrađen je i usvojen strateški dokument u ovoj oblasti. BiH je također bez strategije i akcionog plana kada je u pitanju uključivanje članova romske zajednice.
Također, nije usvojena strategija o zaštiti prava migranata i tražilaca azila, niti strategija o upravljanju migrantskom krizom u BiH. Pored činjenice da ne postoji adekvatan sistem dokumentovanja migranata i tražilaca azila, ne postoji adekvatna zaštita njihovih prava, kao ni posebno ranjivih podskupina kao što su maloljetnici bez pratnje.
Kada je riječ o pravima osoba sa invaliditetom, oba entiteta su usvojila strategiju o zaštiti prava osoba sa invaliditetom, ali u BiH ne postoji jedinstvena definicija osoba sa invaliditetom zbog čega je neophodno mijenjati zakon. Također, BiH još uvijek nije preduzela korake kako bi se osigurala jednakost svih grupa osoba sa invaliditetom, obzirom da trenutno osobe koje su stekle invalidnost u ratnim okolnostima imaju prioritet u odnosu na druge osobe sa invaliditetom.
Najveći izazov u implementaciji Aneksa VII Dejtonskog sporazuma ostaje ostvarenje prava raseljenih lica i izbjeglica. BiH nije preduzela korake kako bi se revidirana Strategija u ovoj oblasti iz 2010. godine implementirala; broj povratnika ostaje mali; povratnici su izloženi govoru mržnje i zločinima iz mržnje.
Ispunjeno: 0
14.Završiti neophodne korake u reformi javne uprave s ciljem unapređenja sveukupnog funkcionisanja javne uprave osiguravanjem profesionalne i depolitizirane državne službe i koordiniranim pristupom u kreiranju politika u cijeloj državi.
Nije postignut veći napredak u osiguranju profesionalizacije i depolitizacije državne službe. Još uvijek nedostaje koordinirani pristup zasnovan na dokazima koji uključuje sve nivoe upravljanja. Sektorske strategije, godišnji planovi i srednjoročni planski dokumenti nisu usklađeni sa opštim strateškim dokumentima. Prijedlozi politike i zakonodavstva nisu praćeni analizom utjecaja ili situacije. Loši tehnički kapaciteti na svim nivoima vlasti ne dozvoljavaju široke javne konsultacije kao efikasno sredstvo kreiranja politike.
Nakon brojnih opstrukcija, u junu 2020. godine Republika Srpska je usvojila Strateški okvir za reformu javne uprave u BiH 2018-2022, dvije godine nakon što su to učinile vlade na državnom i nivou FBiH. Ubrzo nakon toga, svi nivoi vlasti usvojili su Akcioni plan za reformu javne uprave, koji pokriva pet područja u kojima se planiraju reformske intervencije (razvoj i koordinacija politika, upravljanje državnom službom i ljudskim resursima, odgovornost, pružanje usluga i upravljanje javnim finansijama). Akcioni plan sadrži ukupno 165 aktivnosti koje će se provesti do 2022. godine. Za provođenje aktivnosti planiranih Akcionim planom za reformu javne uprave potrebno je 61.473.895 KM, od čega je oko 60 miliona KM planirano iz donacija. Čitav proces usvajanja javnih politika vezanih za reformu javne uprave praćen je političkim nesuglasicama, što ukazuje na evidentan nedostatak političke volje i spremnosti za istinsko provođenje reformi. Takođe je zabrinjavajuće da se većina sredstava planira izvršiti donatorskim sredstvima, te da budžeti na svim nivoima vlasti ne izdvajaju značajna sredstva za reformske intervencije. Istovremeno, nije zabilježen veći napredak u ključnim oblastima javne uprave (državna služba, transparentnost, zapošljavanje itd.).
Pored usvajanja strateškog okvira za reformu javne uprave, nisu preduzeti koraci ka depolitizaciji i profesionalizaciji javne uprave. I dalje je prisutna praksa zapošljavanja na određeno, zapošljavanja bez definisanih kriterija, te ne postoji koordinisan pristup kreiranju politika na svim nivoima vlasti. S tim u vezi, reforma javne uprave te ispunjavanja ovog kriterijuma je tek na samom začetku, te nisu vidljivi konkretni efekti iste.
Ispunjeno: 1/3
