fbpx

Unesite pojam koji tražite na našem portalu ?

Nezavisni informativni portal BISCE.BA

Kolumne

ČAROLIJA INDIREKTNIH POREZA

KLIKNI I PODIJELI ČLANAK NA:


Facebook Viber WhatsApp

Šta nam znači to što je Superhik prikupio sedam milijardi konvertibilnih maraka?

Čelnici Uprave za indirektno oporezivanje (skraćeno UIO) Bosne i Hercegovine objavili su nedavno kako očekuju da 2017. završe s prikupljenih više od sedam milijardi KM indirektnih poreza, što će biti prvi put od osnivanja te finansijske institucije. Prihodi od indirektnih poreza za 10 mjeseci ove godine iznosili su pet milijardi i 845 miliona KM i veći su za 386 miliona KM ili 7,08 posto u odnosu na isti period prošle godine. Samo u oktobru prikupljeno je oko 619 miliona KM indirektnih poreza, što je za 25 miliona KM više u odnosu na oktobar 2016. Iz UIOBiH stižu i tvrdnje da je zabilježen rast prihoda po svim vrstama indirektnih poreza, a da nakon izvršenih povrata PDV-a (porez na dodanu vrijednost) poreznim obveznicima, koji su u 10 mjeseci 2017. iznosili milijardu i 55 miliona KM, neto prikupljeni prihodi koji su otišli u raspodjelu korisnicima – državi, entitetima i distriktu Brčko – iznosili su četiri milijarde i 791 milion KM i veći su za 224 miliona KM u odnosu na prihode koje su sa jedinstvenog računa korisnici dobili u istom periodu lani.

Lijepo, nema šta. Prihodi od indirektnih poreza rastu iz godine u godinu, što znači da država, njeni entiteti i distrikt imaju dovoljno novca. I to je zaista lijepo. No, to nije pravo pitanje (i odgovor) u ovom našem slučaju. Pravo pitanje bi glasilo šta građani i privrednici BiH imaju od toga? Šta oni imaju od rasta indirektnih prihoda? Da li imaju bolji životni standard, da li im je lakše poslovati, da li imaju bolju infrastrukturu u državi, da li imaju sigurnije penzije i tako dalje… odnosno, imaju li oni od kojih se naplaćuju svi ti indirektni porezi nekakve koristi od svega toga? Hajde dakle da vidimo sada šta poreski obveznici u BiH imaju od tolikog novca prikupljenog od indirektnih poreza. Prvo da vidimo uopšte šta su to indirektni porezi. Teoretski, postoje dvije vrste poreza – direktni i indirektni. Pod direktnim se obično podrazumijevaju oni porezi koje poreski obveznici sami plaćaju, dok se pod indirektnim smatraju oni porezi koje neki posrednik (naprimjer, prodavač u prodavnici i tako dalje) obračunava i naplaćuje. Direktni porezi su naprimjer porez na dohodak, porez na imovinu i slično, dok su indirektni porezi PDV, akcize i carine.

Poreski obveznici (građani i privrednici) su shodno pomenutom daleko svjesniji direktnih poreza – jer ih naprosto direktno plaćaju – pa se stoga u svim državama na svijetu dužnosnici iz izvršne i zakonodavne vlasti puno lakše i češće odlučuju na podizanje indirektnih poreza. Razlog je jednostavan. Javnost to na izvjestan način i ne percipira kao nekakvo poresko opterećenje te se zbog toga niko i ne zalaže za smanjenje poreza – jer niko zapravo nije ni svjestan koliki su. Tako je i u BiH. I to je sva “čarolija” indirektnih poreza. PDV kao osnova indirektnih poreza kod nas uveden je početkom 2006. godine. Tada su nam, ako se sjećate, govorili da je to najkorjenitija reforma poreskog sistema, koja će u samoj srži uništiti i iskorijeniti sivu ekonomiju te da će porez na dodanu vrijednost stimulisati izvoz, a destimulisati uvoz. Rekli su nam također da nema nikakvog razloga da dođe do poskupljenja robe i usluga, čak i uprkos činjenici što će se s primjenom PDV-a ubuduće oporezivati po stopi od 17 posto hljeb, mlijeko, brašno i osnovne životne potrepštine te lijekovi i udžbenici za škole i fakultete, dakle sva roba koja, shodno odredbama do tada važećeg zakona o porezu na promet proizvoda i usluga, nije bila oporezovana.

Sjetite se, to je bilo vrijeme velikih parola kako za drastična poskupljenja nema osnove, država će znati upotrijebiti najstrožije mehanizme protiv pojedinaca koji će naplatu PDV-a htjeti iskoristiti za ostvarivanje ekstraprofita, sivoj ekonomiji je došao kraj i tako dalje. No, čim je PDV uveden, zaboravljene su sve parole. Sve je odmah poskupjelo – i to drastično – država nije znala ili nije htjela upotrijebiti svoje najstrožije mehanizme, mnogi su novu poresku reformu itekako dobro iskoristili za stvaranje ekstraprofita, mnogi su se doslovno obogatili preko noći na osnovnim životnim potrepštinama, a siva ekonomija je zbog novog poreskog opterećenja bukvalno procvjetala. Privrednicima je odjednom postalo daleko teže poslovati, jer su poreze državi plaćali po naplati fakture kao i danas unaprijed, pri čemu su zapravo jedinu realnu korist od PDV-a imali prekobrojni uposlenici javne administracije koji su s novim porezom imali više novca da isplate sebi plate!

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, odnosno Indeksu potrošačkih cijena, enorman rast cijena zabilježen je upravo od uvođenja PDV-a, a cijene su od tada nastavile vrtoglavo rasti. Od tada do danas nije zabilježen neki značajniji rast bruto domaćeg proizvoda (uprkos tome što je on bio pozitivan), dok statistički podaci ukazuju na to da je u promatranom periodu došlo i do rasta nezaposlenosti. U promatranom periodu država se zadužila gotovo dvostruko, jedini je pomak napravljen u segmentu zaposlenosti. Zabilježen je, naime, nešto veći broj zaposlenih u odnosu na period prije uvođenja PDV-a, iako analitičari tvrde da je zaposlenost kod nas veća ako se uzme u obzir i siva ekonomija. Ali, zar PDV upravo nije trebao uništiti i razoriti sivu ekonomiju? Jeste, tako su najavljivali, ali se to, nažalost, nije desilo.

Ovih dana Vlada FBiH priprema opširan program mjera Akcionog plana za borbu protiv sive ekonomije. Na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu organiziran je okrugli stol pod nazivom “Zajedno protiv sive ekonomije”, na kojem je istaknuto da borba protiv sive ekonomije treba biti jedan od prioriteta BiH zbog velikog udjela takvih aktivnosti u privredi zemlje. Procijenjeno je također da udio sive ekonomije u BDP-u BiH trenutno iznosi 25 posto, pri čemu su danas apsolutno svi zaboravili na parole iz 2005. da će PDV u korijenu dotući sivu ekonomiju! Danas je očigledno da nije, jer je, podsjetimo se i toga, Federalni zavod za programiranje razvoja procijenio ukupnu sivu ekonomiju u FBiH prema metodu Eurostata u periodu 2003. do 2006. na 7,55 posto (ova stopa odnosi se samo na sivu ekonomiju u koju nisu uključene ilegalne aktivnosti)! A danas stručnjaci s Ekonomskog fakulteta procjenjuju stopu sive ekonomije na 25 posto?!

Slično je i sa ostalim indirektnim porezima. Nedavno smo u državnom Parlamentu imali priliku čuti informaciju da je u posljednjih desetak godina po osnovu akciza prikupljeno više od osam milijardi KM, pri čemu smo dobili tek nekoliko (kilo)metara novih saobraćajnica, a imali smo dovoljno novca, kako su pojedini parlamentarci i rekli, da novim putevima opašemo cijelu BiH. I šta na kraju reći? To što u BiH rastu prihodi od indirektnih poreza je naravno lijepo, ali građani i privrednici ove zemlje nemaju apsolutno ništa od toga. Zašto? Zato što je cijela naša fiskalna politika zasnovana na takozvanom modelu Superhika (Superhik je junak iz stripa Alan Ford, koji je nemilosrdno uzimao i otimao od siromašnih da bi davao bogatima; op. a.). I to je suštinski problem. I zbog toga zapravo nema ništa lijepo u toj vijesti da je UIO prikupio sedam milijardi KM od indirektnih poreza, jer je to zapravo samo još više novca za brojne štetočine na državnom, entitetskim i nižim nivoima vlasti.

KLIKNI I PODIJELI ČLANAK NA:


Facebook Viber WhatsApp


Facebook


Izvor i autor članka: 61


NAPOMENA:


Datum objave članka: 29/11/2017


Vrijeme objave članka: 16:04


error: Upozorenje: Sadržaj je zaštićen !!