All for Joomla All for Webmasters

POKONDIRENA TIKVA - Lik Feme je i univerzalan, jer se može naći i u svim društvima, i u svim vremenima

06 December 2019
(2 ocjena)
Pročitano 578 puta

„Kada se tikva pokondiri“ – kada nešto jednostavnije forme i namjene umisli da je nešto od većeg značaja.

Jovan Sterija Popović bio je srbijanski književnik i jedan od vodećih intelektualaca svoga vremena. Smatra se osnivačem srbijanske drame. Prvi je i jedan od najboljih srbijanskih komediografa. Rođen je 1806. godine u Vršcu gdje je i umro, 10. marta 1856. Najvažnija djela su mu „Kir Janja“„Pokondirena tikva“„Rodoljupci“„Laža i paralaža“.

Sterija u svojim djelima reljefno oblikuje likove i tipove, mentalitet i karaktere koji stvaraju malovaroški svijet i život. Njegove komedije su najčešće oštra satira izopačenih karaktera i naravi.

U komediji „Pokondirena tikva“ izdvaja se lik Feme kroz koji je osvjetljen problem kondirenja i težnje malograđanina da samo na osnovu bogatstva pređe u viši društveni red.

U liku Feme Sterija Popović je dao ličnost iz obogaćenog zanatlijskog staleža, koji nije više zadovoljan svojim mjestom na društvenoj ljestvici i teži da se izdvoji iz svoje esnafske sredine i uđe u red „noblesa“. Fema, ostavši udovica sa velikim imetkom, čini sve da pobjegne iz svog zanatlijskog opančarskog svijeta u višu klasu i postane ugledna dama.

Da bi što prije postala dio „noblesa“ Fema je potpuno promijenila sebe, svoj izgled i svoje ponašanje. Spolja je izgledala kao dama, ali je iznutra bila ono što jeste, jedna obična, prosta i uobražena malograđanka koja je umislila da je školovana i otmjena dama iz bogate porodice. Nije bila kulturna i izražajna, pa je u svoj jezik ubacivala pogrešne francuske i njemačke riječi koje je negdje slučajno čula, tako da su njena neobrazovanost i nedostatak bistrine još više dolazili do izražaja.

Vjerovala je da je stvorena za gospodstvo, da je moderna, otmjena i pametnija od svih koje poznaje. U svojoj zanesenosti i uobraženosti vrijeđala je i ponižavala svoje najbliže, gledajući ih sa visine na užasno grub način. Lako se odrekla svoje prošlosti, svog muža opančara i rođenog brata, ali svoje porijeklo nije mogla sakriti. Način na koji je mijenjala namještaj, odjeću i govor, kao i ponašanje prema bliskim ljudima još više su istakli njeno porijeklo, nedostatak stila, lijepih manira i kućnog vaspitanja.

U nespretnim pokušajima da promijeni samu sebe i postane ono što nije i što teško može biti, Fema je činila ludosti i nepromišljene stvari. Bila je neskromna i sebična, arogantna i previše drska prema drugima, tako da je na kraju umjesto uspjeha doživela poraz, poniženje i sramotu. Nije postala otmjena kulturna dama, već je ostala ono što je i prije bila, jedna obična, pokondirena i priglupa majstorica bez ugleda i poštovanja.

Fema stalno lebdi između iluzije i stvarnosti. Ona je u stalnom sukobu sa svojom prošlošću, i nastoji da se otrese svog dotadašnjeg života, da ga zaboravi kao ružan san, a ljude iz svoje kuće da preobrazi. U svojoj zanesenosti i uobraženosti vređa i ponižava svoje najbliže, razgoni sve oko sebe što odiše prostotom, i spremna je da se odrekne i najrođenijih zbog njihove zaostalosti.

Fema o svemu mnogo više priča nego što radi. Hoće da ima dva salona, da kupi karuce i konje, i ima mnogo planova, ali malo akcije. Ona ne dolazi u dodir sa pravim predstavnicima društvene "elite", nego sa varalicama i hohštaplerima, koji se predstavljaju za predstavnike gornjeg sloja društva, koristeći se njenom primitivnom naivnošću. U nespretnim pokušajima da promijeni samu sebe i da postane dio višeg društvenog sloja Fema čini ludosti i nepromišljene stvari. Na kraju doživljava poraz, poniženje i sramotu, i ostaje ono što je i pre bila, jedna obična, pokondirena i priglupa majstorica bez ugleda i poštovanja.

Jovan Sterija Popović je u Pokondirenoj tikvi oživio vrlo upečatljivo lik Feme. Njen lik je postao svevremen, i danas prisutan na srbijanskoj pozorišnoj sceni. Ali, lik Feme je i univerzalan, jer se može naći i u svim društvima, i u svim vremenima.

„Pokondirena tikva“ je komedija koju je Jovan Sterija Popović napisao 1830. godine, odmah poslije „Laže i paralaže“, ali je objavljena tek 1838. godine nakon prerade. Prvi put je izvedena na pozorišnoj sceni u Beogradu 1842. godine.

U ovoj komediji, kao ni u ostalim Sterijinim komedijama, nema zapleta u klasičnom smislu, jer autoru cilj nije bila komedija prepoznavanja besmislenih zapleta i sretnih završetaka, već komedija koja otkriva pravi karakter i narav u jednom društvu prepunom izopačenosti.

Vrsta komedije u kojoj se na duhovit način osuđuju mane glavnog junaka i njegovi postupci (pomodarstvo, tvrdičluk, dvoličnost, malograđanština, primitivizam) naziva se komedija karaktera. Danas komediju karaktera imamo na svakom koraku. Dok Fema ima i više nego što mislimo.

A lička čarapa još nije ušla u bečku štiklu.

  • Izvor fotografija u sklopu članka: Nema fotografija u sklopu članka
  • NAPOMENA: -
  • Izvor video materijala u članku: Nema video materijala u sklopu članka
  • Autor naslova: Originalni naslov
  • Autor teksta / Izvor informacije: https://historija.info/ / http://www.artnit.net/
  • Izvor naslovne fotografije: Facebook stranica GO SDP Bihać
Top