All for Joomla All for Webmasters

Nove ideje ljevice, stara lica bosanske politike

12 May 2019
(0 ocjena)
Pročitano 86 puta

Pokret socijalne pravde i demokratije, ranije najavljen kao Socijaldemokratski pokret osnovan je da bi se na koncu ujedinila ljevica u Bosni i Hercegovini, tako su barem poručili učesnici inicijativnog sastanka u Sarajevu, među kojima je bilo i pripadnika političkih opcija, ali i dijela stručne javnosti.

Ideja je možda nova, ali stara su i poznata lica bh. političke scene, koja stoje iza Pokreta socijalne pravde i demokratije, koji, kako je rečeno, nije zamišljen ni kao politička stranka, a ni kao nevladina organizacija. Jedan od inicijatora formiranja Pokreta socijalne pravde i demokratije, Ivo Komšić rekao je novinarima da je potrebno objedinjenje ljevice u BiH zbog dominacije „nacionalističkih stranaka“.

„Pokret je jedna široka, društvena platforma za objedinjavanje lijevih političkih opcija provenijencije socijalne pravde i demokracije. To nije teško obrazložiti, jer ovoj državi treba između ostalog to prije svega i socijalna pravda i demokracija“, rekao je novinarima Komšić nakon Inicijativnog sastanka. 

U Inicijativnom odboru, među brojnim imenima, ponovo, nakon godina razlaza i neslaganja, za istim stolom sjeli su bivši član Socijaldemokratske partije (SDP) BIH i današnji lider Demokratske fronte (DF) Željko Komšić, ali i bivši lider SDP-a Zlatko Lagumdžija. Osim njih, tu su i udarne političke snage Građanskog saveza (GS) Emir Suljagić i Reuf Bajrović, također bivši članovi SDP-a.

U medijima su se pojavile informacije da je cijelu ideju osmislio baš Zlatko Lagumdžija.

„Ja se zahvaljujem onima koji tako lijepo mišljenje o meni imaju, da misle da sam ja mozak jedne ovako moćne operacije. Ovo je djelo velikog broja nas koji smo na tome radili nekoliko mjeseci i imali smo veoma produktivne sastanke i razgovore o svemu ovom“, rekao je novinarima Lagumdžija nakon sastanka.

No, nisu svi saglasni da su ti razgovori bili produktivni, jer su se univerzitetska profesorica Lamija Tanović i Osman Topčegić, diplomata i bivši direktor Direkcije za evropske integracije, kako su naveli, osjećali prevareno i zbog toga su napustili sjednicu. 

Lamija Tanović rekla je da je sve počelo malo drugačije i to još u novembru kada je grupa od tridesetak ljudi zamislila formiranje pokreta za bolju BiH.

„Ivo Komšić me je prevario, jer sam ja sa njim i sa Mirom Lazović sarađivala, ja sam njima i napisala sve to. Što će njima ovo, pa oni su velike ličnosti u svojim partijama, neka to sve odrade bez ovog našeg pokreta. Ovo je naš boskohercegovački pokret, najšireg mogućeg spektra“, rekla je vidno razočarana profesorica Tanović.

U javnosti se mogu čuti i špekulacije da je Pokret formiran radi razbijanja aktuelnog Bh. bloka čije su okosnice - SDP sa Nerminom Nikšićem na čelu i Naša stranka (NS) čiji je predsjednik Predrag Kojović. Ta tvrdnja argumentuje se činjenicom da je treći, a sada već bivši čimbenik bila DF sa Željkom Komšićem na čelu, sve dok protivno odluci Bh. bloka, ta partija nije koalirala sa Strankom demokratske akcije (SDA).

Tako je medijima i potvrdio Nermin Nikšić, predsjednik SDP-a, dodavši da “za SDP priča o novom Pokretu, priča o novom političkom subjektu, te da je stava kako ljudi koji učestvuju u incijativnom odboru ne mogu biti članovi SDP-a“. 

Politički analitičar i akademik Slavo Kukić cijelu ideju Pokreta vidi kao ambiciju bivšeg i sadašnjeg članstva, koji tenutno nemaju veliki uticaj da ovladaju SDP-om.

„Oni to čine na sve načine po cijenu da unište i samu ideju, pri tome u ovom momentu pronalazeći izvanredno vrijeme zbog činjenice da dolazi Kongres SDP-a, da je na dnevnom redu izbor predsjednika i pokušavajući rušiti postojećeg predsjedniika SDP-a i dovesti ljude koje oni mogu eventualno kontrolirati ili koje će im sutra biti jednostavnije sklanjati“, smatra on.

Kukić je za Radio Slobodna Evropa rekao i to da je u ovom slučaju neosporan uticaj SDA.

„Posrijedi je ambicija SDA da se fromira 'socijaldemokratija' koja bi se iz centrale te partije moglo daljinski upravljati. Inicijatori ove ideje su, uz časne izuzetke, 'SDA-ov socijaldemokratski ešalon'. Uostalom pogledajte tko je sve lobirao za ulazak u vlast u koalciji sa SDA. To su ovi ljudi koji su na čelu ove najnovije' ujdurme' i svako od njih je dakako imao svoje razloge koji nemaju veze ni sa idejom socijaldemokracije niti sa idejom spašavanja zemlje“, dodaje Kukić.

Prema mišljenju novinarke Otvorene mreže Rubine Čengić, Pokret bi se vrlo lako mogao pretvoriti u "neuspješnu političku partiju", a krajnji cilj je oslabiti SDP.

„Nisam neki optimista u pogledu te organizacije ili pokreta. To su najvećim dijelom ljudi koji su izašli iz SDP-a nezadovoljni upravo jedni drugima, ovi koji su se sada povezali. Čini mi se da to sve skupa dosta nepošteno ide, to se vidi u slučaju profesorice Lamije Tanović. Mislim da je zapravo krajnji cilj oslabiti SDP ili zapravo napraviti neku novu organizaciju, koja će evo usuđujem se reći, imati više novca, jer sam čula da su neki od aktera Socijaldemokratskog pokreta ili kako god se zvala ta organizacija, rekli da SDP više nema novca, da je u dugovima i da zapravo ostaje opozicija. Mislim da se ovdje zapravo radi o traženju nekog novog prostora za politički angažman koji se sasvim lažno predstvalja kao nova politička opcija“, kaže za Radio Slobodna Evropa Čengić.

Analizu Pokrete socijalne pravde i demokratije na svojstven način za RSE dao je i profesor sa Burč Univerziteta Jasmin Hasić. On kaže da se u javnosti stvorila dilema šta je zapravo Pokret- stranka, organizacija, platforma. 

„Upravo ta nejasnoća proizilazi iz njihove vlastite nemogućnosti da precizno definišu konceptualno to što su htjeli da postignu. Meni konkretno nije jasno da li je ovo zamišljeno kao ujedinjenje ljevičara, dakle lidera koji bi tako osnažili svoje političke ideologije, participaciju u javnom životu i vlasti ili je ovo ujedinjenje ljudi koji su okupljeni oko lijeve socijaldemokratske ideje. Ako je ovo drugo, mislim da su napravili grešku u koracima i da su rukovodstvo inicijativnog odbora stavili ljude koji su obilježeni kao politički lideri, što je pogrešno. Dakle, partije, stranke vode lideri, a pokrete treba da vode ljudi koji su vođeni ideologijom, a ne partijskim i drugim interesima“, ističe Hasić.

Hasić je upozorava na još jednu zamku.

„Bojim se samo da ovaj Pokret ne postane kao Hrvatski narodni sabor (HNS) ljevice, jer su onda definitivno osuđeni na propast. Ljevica u Bosni i Hercegovini ne može kvalitetno da proda proizvod socijaldemokratiju, kao što to mogu nacionalističke stranke koje prodaju etnodemokraciju“, upozorava Hasić.

Osnivačka skupština Pokreta socijalne pravde i demokratije najavljena za početak juna, kada bi i trebalo biti izabrano Predsjedništvo od 25 članova.

Top
Mi koristimo kolačiće za poboljšanje naše web stranice. Do nastavka za korištenje ove web stranice, te se daje pristanak na upotrebu kolačića More details…